Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) u sklopu aktivnosti projekta CEUP 2030 (Central Europe Upstreaming for Policy Excellence in Advanced Manufacturing & Industry 4.0 towards 2030) organizirala je u Zagrebačkom inovacijskom centru (ZICER) radionicu na temu Pametnih materijala. Ovo je posljednja u nizu radionica organiziranih u okviru aktivnosti projekta.
Ante Janko-Bobetko, zamjenik predsjednika Uprave HAMAG-BICRO-a pozdravio je sudionike radionice: “HAMAG-BICRO kao ključna Vladina agencija za poticanje malog i srednjeg poduzetništva u Republici Hrvatskoj, kao partner u projektu CEUP 2030 okuplja predstavnike poduzetnika i znanstvenih institucija koji često misle isto, ali ponekad govore različitim jezikom. Naš zadatak je prikupljene informacije na kvalitetan način objediniti i rasporediti teme, postaviti buduće okvire i ukazati donositeljima politika na smjer koji bi zadovoljio sve ključne dionike u sustavu. Danas ćete vidjeti niz prezentacija, ideja i konkretnih primjera koji će vam pomoći u vašem radu te budućim promišljanjima i idejama koje ćemo transferirati na naše poduzetnike i na sve zainteresirane dionike.”
Marija Galeković, v.d. voditeljica Službe za međunarodnu suradnju HAMAG-BICRO-a,predstavila je projekt CEUP 2030. Hans R. Bauer, direktor njemačke tvrtke NTT New Textile Technologies d.o.o. koja uspješno posluje već 20 godina, prezentirao je inovativne načine proizvodnje pametne odjeće aplikacijom silikona na odjeću, čime se unaprjeđuje njezina funkcionalnost pa tako nastaje funkcionalna odjeća za oblikovanje figure te povećava udobnost nošenja donjeg rublja. Proizveli su i majicu s integriranim elektrodama koja stimulira mišiće i vrši monitoring srca. Tu je i LED tehnologija implementirana u majice koja ima funkciju praćenja rada srca. Jelena Buhanec, voditeljica poslovanja tvrtke predstavila je proizvodni pogon tvrtke u Međimurju koji kontinuirano raste.
Goran Basarac, izvršni direktor za strateški razvoj i provedbu projekata u Šestan-Busch d.o.o. i predsjednik klastera konkurentnosti obrambene industrije prezentirao je poslovanje ove hrvatsko-njemačke tvrtke, proizvođača balističkih kaciga u segmentu obrane i sigurnosti. Usmjereni su na razvoj proizvoda, 90% njihove proizvodnje je “in house”, a izvoze preko 98% ukupnog kapaciteta proizvodnje. Radi se o sustavu koji nema tolerancije za poluproizvode i greške jer je razvoj proizvoda vrlo skup. U okviru postojećih instrumenata politika, istaknuo je bespovratne potpore za istraživačko-razvojne projekte u okviru IRI natječaja koji provodi HAMAG-BICRO, kao vrlo dobar izvor financiranja za poduzetnike, s obzirom na to da osiguravaju 80% rizika u istraživanju. Prezentirao je multifunkcionalnu zaštitnu kacigu, trenutni razvojni projekt za koji je tvrtci odobreno 5.056.000,00 milijuna kuna bespovratno te polietilensku kacigu, projekt vrijedan ukupno 3,6 milijuna kuna za koji je također odobreno EU sufinanciranje, u čemu ih podržava i HAMAG-BICRO. Za budućnost najavljuju postupno okretanje prema tržištu civilne zaštite uz moguće uključivanje ciljane skupine pametnih materijala u proizvodnim postupcima zaštitnih multifunkcionalnih kaciga.
Temeljna istraživanja Instituta Ruđer Bošković, Zavoda za fiziku materijala te potencijale primjene novih funkcionalnih materijala i senzora prezentirali su dr. sc. Andreja Gajović, voditeljica Laboratorija materijala za konverziju energije i senzore, znanstvena savjetnica te dr. sc. Luka Pavić, znanstveni suradnik iz Laboratorija za funkcionalne materijale. Predstavili su rezultate istraživanja nanokompozita s perovskitima, podešavanje svojstava tankih filmova modificiranjem njihove strukture i sastava za razvoj fotokatalizatora za pročišćavanje vode i zraka, senzora za vlagu i plinove te solarnih ćelija, vrlo atraktivne istraživačke teme u europskim znanstvenim krugovima.
Temeljem dugogodišnjeg akademskog i životnog iskustva, profesor emeritus dr. sc. Igor Čatić sa Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu prisutnima je prezentirao presjek trenutnog stanja u znanosti i potom se osvrnuo na povijest industrija od Industrije 1.0 do najsuvremenijeg koncepta - Industrije 5.0. Pritom je naglasio kako su cyber napadi najveća opasnost za Industriju 4.0. Kao uspješan primjer primjene najnovijeg koncepta Industrije 5.0., odnosno Kirurgije 5.0, istaknuo je razvoj i uporabu suradničkih robota-kobota u okviru projekta Ronna (Robotska neuronavigacija) - robotiziranog sustava za stereotaktičku navigaciju s primjenom u neurokirurgiji.
Uslijedio je okrugli stol u okviru kojegje Robert Blažinović, načelnik Sektora za industrijsku politiku Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Republike Hrvatske, naglasio kako Hrvatska ima odličnu radnu snagu i dugu tradiciju u proizvodnji tekstila te da su to solidni temelji na kojima se treba dalje razvijati tekstilna industrija u okviru Industrije 4.0. Ove dvije komponente su, uz državne poticaje, ključ privlačenja stranih investicija. Među glavnim zaključcima okruglog stola istaknuto je kontinuirano ulaganje u kvalitetne ljudske kapacitete i dobro investicijsko okruženje te uočeni pozitivni pomaci prilagodbe javnih institucija potrebama korisnika iz znanstveno-istraživačkog i poslovnog sektora. U prilog tome govori prilagođavanje instrumenata politika te detektiranje tema i projekata od zajedničkog nacionalnog i europskog interesa. Osim toga, naglašena je važnost potpunijeg vrednovanja svih znanstvenih aktivnosti uspješnih znanstvenika te zadržavanje mladih i perspektivnih istraživača u znanstveno-istraživačkom okruženju i/ili pružanje novih mogućnosti u okviru osnivanja većeg broja R&D odjela tvrtki s potencijalom rasta i razvoja. Okrugli stol moderirala je dr. sc. Ivona Jerković iz HAMAG-BICRO-a.
