U srijedu, 5. ožujka 2025. započeo je ciklus investicijskih foruma Lider invest čiji je cilj promicanje proizvodnih investicija koje otvaraju radna mjesta, povećavaju izvoz i stvaraju dodatnu vrijednost. Obilaskom hrvatskih regija i održavanjem investicijskih miniforuma organizatori nastoje poduzetnicima pružiti potrebne informacije o investicijskoj klimi, inicijativama jedinica lokalne samouprave, mogućnostima i izvorima financiranja te otvaraju raspravu o dosad pokrenutim projektima.
Izvor: Lider media
Na samom početku prvog ovogodišnjeg Lider Investa održanog u Krapini više je o projektu Lider Invest rekao Liderov glavni urednik Miodrag Šajatović. "Obično se nagrade dijele za sve osim za one koji ulažu u proizvodne investicije. Želimo nagrađivati one koji investiraju u proizvodnju," rekao je Liderov glavni urednik rekavši da će trenutne okolnosti u svijetu pokazati koliko je važna proizvodnja.
"Ovo su nevjerojatna vremena gdje se iz dana u dan mijenjaju okolnosti i svi se pribojavamo recesije te se svaki od poduzetnika pita treba li držati novac od prethodnih takozvanih debelih godina u rezervi ili je sada prilika za nove investicije i novi rast," govorio je Šajatović koji je napomenuo da Lider Invest projekt traje od 2016. godine te da su podijeljene 94 nagrade.
Nakon Šajatovića, ekonomska stručnjakinja prof. dr. sc. Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta održala prezentaciju na temu: "Izazovi poslovanja u nestabilnim vremenima". Pri tome je istaknula sljedeće: "Fragmentacija svjetske trgovine postoji već jako dugo, hibridni ratovi isto tako, a ono što se povećalo na popisu rizika su panika i strah što ograničava racionalno razmišljanje". Također je istaknula da brzine gospodarskog rasta u svijetu nisu iste te se udio naprednih ekonomija smanjio dok se među emerging tržištima, odnosno tržištima u nastajanju, najviše povećao udio država BRICS-a s obzirom da je riječ o skupini zemalja koja su protuteža državama G7 skupine kao i monetarnim institucijama poput MMF-a. U toj je skupini pak najsnažnija Kina, a upravo se njezin udio u svjetskom BDP-u povećao dok se ujedno smanjio udio EU.
Ivanov je dodala i da je generator rasta u naprednim ekonomijama sve manje je industrija, a sve više uslužni i administrativni sektori (pogotovo u SAD-u). Istaknula je također projekcije za 2025. izrađene u siječnju koje su optimističnije nego što su sada pa je tako projekcija za svjetski BDP rast od 3,3 posto, za europodručje jedan posto, a za napredne ekonomije 1,9 posto dok su projekcije za zemlje u razvoju i s tržištima u nastajanju (EMDE) 4,2 posto.
"Za SAD su se poboljšale projekcije te se još uvijek ne zna hoće li ući u recesiju. S druge strane, mi smo ti koji kasnimo s razvojem," rekla je Ivanov dodajući da SAD i EU imaju izvoznu međuovisnost, a sada smo svi pod dojmom carina koje pak neće smanjiti uvoz u SAD te će najveću štetu platiti ljudi, odnosno krajnji kupci.
Osvrnula se Ivanov i na Hrvatsku rekavši da, dok je u većini članica EU mršav gospodarski rast, naš BDP raste po visokim stopama dok u isto vrijeme imamo visoku inflaciju te rast plaća. Uz to, promet industrije u RH u 2024. u usporedbi s 2023. porastao je za 1,7 posto., i to 2,4 posto na domaćem tržištu, a 1,6 posto na stranom, što je u oba slučaja ispod stope inflacije. "U 2024. u usporedbi s 2023. kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja u Republici Hrvatskoj niža je za 2,4 posto," zaključila je Ivanov.
Izvor: Lider media
Nakon profesorice Ivanov, viši analitičar Sektora za podršku i razvoj poduzetništva, koordinaciju i međunarodnu suradnju u HAMAG-BICRO Dalibor Hržica govorio je o mogućnostima i prilikama za investicije te je napomenuo da kroz HAMAG-BICRO u Krapinsko-zagorskoj županiji putem bespovratnih sredstava/zajmova/ jamstva do 1. ožujka 2025. plasirano preko 285 milijuna eura dok u narednom razdoblju moraju doći do 500 milijuna eura jer će tako doprinijeti razvoju Županije.
"Trenutno je otvoreno nekoliko natječaja za bespovratne potpore i ja pozivam sve koji zadovoljavaju uvjete da se prijave i da koriste lokalne resurse," izjavio je Hržica pritom predstavljajući otvorene programe.
Forum je završio okruglim stolom na temu "Hrvatska kao investicijsko odredište - kako ostati konkurentan" na kojem su sudjelovali sljedeći panelisti: Anđelko Švaljek, direktor RGNC grupe i predsjednik Županijske komore Krapina, Mario Popović, CEO Tekstilne tvornice Trgovišće, Dragutin Ulama, direktor DUNI-ja - ljevonice obojenih metala, Helena Matuša, direktorica Poduzetničkog centra Krapinsko-zagorske županije, Vlatka Mlakar, pročelnica Upravnog odjela za javnu nabavu i EU fondove i Tomislav Marković, direktor Direkcije za upravljanje područnim uredima HBOR-a. Panelisti su iznijeli svoje viđenje unaprjeđenja konkurentnosti bilo u vidu privlačenja kvalitetne radne snage, unaprjeđenja proizvoda i prodaje istoga sa dodanom vrijednošću. Neki su se osvrnuli i na brigu o okolišu te oslanjanje na obnovljive izvore energije. Sudionici foruma mogli su čuti iz kojih izvora poduzetnici mogu financirati svoje pothvate. Tako financijsku podršku nude institucije poput HBOR-a ili ju poduzetnici mogu ostvariti korištenjem EU fondova.
Sljedeći investicijski forum održat će se 26. ožujka u Šibeniku.
