Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) kao članica i ovogodišnja predsjedateljica Europske mreže inovacijskih agencija (TAFTIE) sudjelovala je na treningu TAFTIE Akademije u Bruxellesu na temu disruptivnih inovacija:
„Want to foster disruptive innovation? Well, it all starts with yourself and your organisation“
Na treningu je kroz niz predavanja i interaktivnih radionica sudjelovalo više od 22 predstavnika inovacijskih agencija i/ili državnih institucija iz Austrije, Belgije, Češke, Estonije, Hrvatske, Irske, Italije, Litve, Nizozemske, Njemačke, Poljske i Slovačke koji su u svom radu direktno involvirani u različitim inovacijskim programima. Pojedine države su prepoznale veliki potencijal učinka disruptivnih inovacija te su osnovale zasebne agencije (npr. Njemačka SPRIND, Die Bundesagentur für Sprunginnovationen) ili samostalne odjele u okviru postojećih inovacijskih agencija (npr. Irska, Enterprise Ireland).
HAMAG-BICRO su zastupale Ivana Crnić Duplančić i Danijela Keler Štambuk iz Službe za podršku inovacijskom sustavu.
Tijekom dvodnevnih predavanja i interaktivnih radionica, jedna od troje trenera / moderatora gđa Barbara Diehl iz SPRIND-a, na zanimljiv način je izlagala svoja bogata međunarodna iskustva što se tiče rada s različitim vrstama inovacija, u različitim dimenzijama, institucionalnim, vremenskim te zakonodavnim okvirima pojedinih država, navodeći dionike kako prepoznati disruptivne inovacije te da u svom svakodnevnom radu u inovacijskim agencijama propitkuju i procjenjuju poznate, već utvrđene prakse, metode, obrasce ponašanja i načine rješavanja „izazova“ odnosno konkretnih zadataka, radi mogućih poboljšanja.
Upoznala nas je s više praktičnih primjera te kako su neki inovativni projektni prijedlozi zbog svog „disruptivnog“ potencijala izgledali kao utopija, a danas su u fazi realizacije projekta u SPRIND-u. Zanimljiv je podatak da se kod većine inovacijskih programa koje provodi SPRIND gledaju isključivo rezultati, čak bez pravdanja troškova.
Gđa Maria Nikolou, konzultantica s međunarodnim akademskim i radnim iskustvom na području inovacija, upoznala je dionike s različitim modelima implementacije inovacijskih programa i podrške disruptivnim inovacijama koji su na raspolaganju u pojedinim europskim zemljama. Naglasila je važnost unutarpoduzetničkog razmišljanja u vlastitim organizacijama i unutar vlastitog područja djelovanja. Konstatirajući da agencije za inovacije postoje kako bi omogućile i poticale inovacije, svima je na razmatranje poslala apel: Da li agencije unutar vlastitih organizacija rade i ulažu dovoljno kako bi potaknule inovacije i poduzetničku kulturu te omogućile da se inovacije dogode...i kako među njima prepoznati disruptivne inovacije. Predlaže da se krene od svakodnevnih „običnih“ situacija, npr. shema financiranja koja ne uspijeva postići adekvatan /zadovoljajući broj prijavljenih projekata ili gdje niste zadovoljni ishodima; Ili bi to mogla biti aktivnost u kojoj biste željeli povećati kvalitetu prijavljenih inovacijskih projekata u cjelini i sl.
Europa stvara temeljna istraživanja svjetske klase, ali to se rijetko pretvara u inovativne proizvode koji se uspiju etablirati na tržištu. Kako bi se to prevladalo, europske inovacijske i istraživačke agencije pokušavaju pronaći najbolji model finanaciranja inovativnih programa za svoje nacionalne sustave. Nažalost, inovacija kao proces koji dobiva društvenu i ekonomsku vrijednost iz novih otkrića, nije linearan i predvidljiv proces pa ga nije jednostavno ni olakšati. A disruptivne inovacije su nešto još novije i dinamičnije te je za njihovu podršku potrebna brza prilagodba „u hodu“ da bi polučile „razorne“ rezultate.
Francesco Matteuci iz Europskog vijeća za inovacije (EIC, European Innovation Council’s) je tumačio EIC strukturnu shemu podrške inovacijama te pristup EIC-a za podršku inovacijskim procesima, što je skup alata koji omogućavaju provedbu najbolje strategije financiranja, spomenuvši da su zakonski okviri Europske komisije često inertni te da poduzetnici, agencije i državne institucije nekad mogu biti brži u realizaciji kroz vlastite „disruptivne“ inovacije.
‘Ako niste spremni pogriješiti, nikada nećete smisliti ništa originalno.’ Ovaj citat autora pok. Sir Ken Robinsona, mislioca i reformatora obrazovanja, sažima bit ove edukacije i treninga.
