Zagreb, 29. listopada 2020. – Održana je prva on-line Policy Learning Lab radionica u organizaciji Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) u okviru projekta CEUP 2030 (Central Europe Upstreaming for Policy Excellence in Advanced Manufacturing & Industry 4.0 towards 2030), financirana kroz program Interreg Central Europe.
Ante Janko Bobetko, član Uprave HAMAG-BICRO-a održao je pozdravni govor ističući: „Ovaj događaj nije slučajan, ovo je jedan nastavak inovacijskih aktivnosti HAMAG-BICRO-a koji je usmjeren ne samo na poduzetnike, nego i na kreatore politika, odnosno donositelje ključnih odluka u smislu strategija, zakona i ostalih akata".
HAMAG-BICRO se kontinuirano ulaže napore kako bi maksimalno iskoristili sve mogućnosti za kreiranjem i prenošenjem najboljih praksi u dijelu inovacijskih politika te kroz konkretne aktivnosti nastoji osvijestiti širu društvenu zajednicu o važnosti inovacija i o mogućnostima njihove primjene i to ne samo putem postojećeg operativnog programa, već i kroz opcije prekograničnih suradnji, programa zajednice kao i mreže inovacijskih agencija TAFTIE.
Cilj današnje radionice je osnaživanje cjelokupne zajednice koja se bavi inovacijskim aktivnostima i politikama kako bi naši poduzetnici u kasnijoj fazi imali konkretne pogodnosti i znali na koji način primijeniti novostečena znanja.“
Svojom prezentacijom „Kakva je budućnost budućnosti?“, Boris Debić, predavač na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa, naglasio je da se Europa budi vezano uz inovacije i start-up-ove koji su generatori budućnosti. Razvitak GDP-a ovisi o razvitku tehnologije, a u USA-u 60% GDP-a stvaraju male i srednje tvrtke. „Za napredak ključno je imati dugoročne tehnološke ciljeve, planirati unaprijed uz stalno mjerenje i nadziranje. Bitno je povezati se, odnosno otvoriti se prema svjetskim tržištima što dovodi do razmjene te razvitka usluga i proizvoda“
Projekt CEUP 2030 predstavila je Marija Galeković, voditeljica projekta koja je istaknula da je cilj projekta usklađeni eko inovacijski sustav srednje Europe koji omogućuje donošenje i provedbu novih inovacijskih politika do razdoblja 2030. godine u području napredne proizvodnje i Industrije 4.0 (Central Europe Advanced Manufacturing and Industry 4.0 CAMI4.0) u četiri glavne teme: proizvodni sustavi, automatizacija & robotika, pametni i novi materijali i umjetna inteligencija. Predstavljeni su i do sada sakupljeni primjeri dobre prakse sa projekata koji se provode unutar programa Interreg Central Europe (projekt SYNERGY, projekt THINGS+, projekt Boost4BSO).
Dr. sc. Vlatka Petrović, voditeljica Ureda za transfer tehnologije te koordinator EIT Manufacturing Hub-a, predstavila je programe i mogućnosti koje pruža EIT Manufacturing s ciljem preuzimanja vodstva u inovacijama na području proizvodnje preko edukacije, inovacija te izlaska na tržište, odnosno transfer tehnologije.
Dosadašnju provedbu Strategije pametne specijalizacije (S3) u Republici Hrvatskoj predstavila je dr. sc. Ivana Crnić-Duplančić, voditeljica Službe za podršku inovacijskom sustavu, Tehničko tajništvo za S3, zaključujući „Za Industriju 4.0 potrebna je stručnost i fleksibilnost. Stoga je potrebno podržavati razvoj stručnih kapaciteta kod korisnika mjera i programa (u poslovnom i znanstveno-istraživačkom sektoru), ali i u svim institucijama javne vlasti koje definiraju i provode strategije kojima se potiču inovacije.“
Luka Novosel, načelnik Samostalnog sektora za strateško upravljanje razvojem RH i koordinaciju investicija iz EU instrumenata, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, na radionici je predstavio faze izrade procesa Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030 godine. Izrađen je novi prijedlog konsolidiranog strateškog okvira koji idući tjedan ide na javno savjetovanje. „Novi okvir koji je Europa definirala je da se minimalno 25% omotnice za kohezijsku politiku mora uložiti u prioritetno područje pametna Europa. Želja nam je da se od trenutnih 0,94% ulaganja u R&D, približimo prosjeku Europske Unije, odnosno približimo prema 3% do 2030. te su uloga industrije 4.0 kao i ulaganje u vještine ljudi ključni izazov koji se stavlja pred nas.“
