Zagreb, 8. studeni 2022. - Konferencija "Zagreb bankarsko i financijsko središte" održala se šesti put za redom, a govornici i panelisti su pokušali dati odgovore na pitanja o utjecaju uvođenja eura na domaće tržište, o prognozama utjecaja inflacije na okruženje kao i o fintechu koji je već prisutan u financijskoj industriji.
Prisutne je na početku konferencije pozdravio glavni urednik Poslovnog dnevnika Vladimir Nišević te direktor Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović. "Konferenciju radimo šesti put za redom, a kad smo se prvi put bavili ulaskom u euro zonu, nismo znali što nas čeka Hrvatska ulazi u nikada izazovnijim vremenima, u okolnostima invazije u Ukrajini, inflacije koja nagriza plaće i ugrožava kupovnu moć potrošača, rasta kamatnih stopa… Naš finacijski sektor morat će odgovoriti na niz izazova, a danas tražimo odgovore. Financijski sektor bio je i ostalo najstabilniji, vjerujemo će takav i ostati”, rekao je Nišević.
Direktor Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović istaknuo je da ulazak u euro predstavlja više od puke zamjene valuta, ušteda i nestanka tečajnog rizika.
“HUB želi potaknuti javnu raspravu o dugoročnim benefitima uvođenja eura. Manevarski prostor monetarne i fiskalne politike proširit će se nakon ulaska RH u europodručje. Protucikličke ekonomske politike u fazama usporavanja i recesija djelovat će snažnije nego dosad.
Ali, povećat će se opasnosti akumulacije makroekonomskih neravnoteža u fazama ekonomske ekspanzije”, poručio je Adrović. “Priključenje eurozone je pozitivan događaj koji sam po sebi neće riješiti ništa, ali otvara nove prilike”.
U prvom panelu pod naslovom “Za euro spremni” sudjelovao je predsjednik Uprave Erste banke Christoph Schoefboeck koji je istaknuo: “Nevjerojatan je razmak između kamata koje su rasle na tržištima gdje nema eura i kod Hrvatske koja uvodi euro i u kojoj nema pomaka. Usto, percepcijski se nešto mijenja na bolje i glede statusa Hrvatske kao destinacije za investicije.
Interes raste i kod stranih ulagača, pa je očito za to bitan faktor puno bolje planiranje zbog stanja najnižih kamata u Europi, koja i inače u tome pogledu prednjači u svijetu. Dodatno, u Češkoj su kamate 5% na stambene kredite, u Njemačkoj 3,5%, a u Hrvatskoj 2,5%”.
Sudionici su raspravili o utjecaju ulaska Hrvatske u eurozonu na financijski i bankarski sektor, i to kroz prizmu troškova i benefita, zakonskih procedura i promjena regulative.
“Za euro smo spremni, a uvođenje eura izuzetno je dobro zbog tajminga. Veliki je to izazov za banke koje će u tome uspjeti. Koristite digitalne usluge”, napomenuo je Schoefboeck dodajući da će euro pomoći u planiranju dugoročnog razvoja Hrvatske, ali “država treba nastaviti s reformama”.
Direktor HUB-a Adrović očekuje da bi tehnički aspekt zamjene eura trebao proći dobro. “Euro stvara i otvara šanse, a koliko ćemo dati golova, ovisi o nama”, rekao je Adrović. Dodaje da prema istraživanjima HUB-a, a kasnije potvrđenim i analitikom od strane HNB-a, ukupan trošak bankarskog sustava u uvođenju eura iznosi više od 100 milijuna eura.
Prema Adroviću to je direktni trošak koje banke imaju, tako da će u 2023. bankarski sektor nominalno biti najveći gubitnik od uvođenja eura, jer banke gube oko 2,2 milijardi kuna prihoda zbog izostanka mjenjačkih poslova. Ali, strukturno i politički gledano, najveći je dobitnik.
Istaknuvši da će bankarski sektor nadoknaditi početni minus, Schoefboeck ističe da ne treba čekati na poteze države, već poziva tvrtke da koriste prilike koje otvara euro. Druge zemlje, kazao je, imale su sporiji prijelaz, pa će se “velika većina transformacije” dogoditi u par dana siječnja. Važan je i savjet Erste banke tvrtkama jer su banke počele naručivati gotovinu u eurima.
“Nemojte čekati do zadnjeg dana, jer će tada biti ogromna gužva. Vrio su kratki rokovi, a kad tvrtka dobije novac koji je naručen za svoje potrebe, preporuka je da tvrtke brzo dođu po novac”, kazao je Schoefboeck.
Građani i dalje tromi
Članica Uprave HAMAG-BICRO-a najavila je velike novosti u dijelu kreditiranja malih i srednjih poduzetnika, i to kao obogaćivanje ponude za koju je karakteristično da ova institucija daje fiksnu kamatnu stopu u trenutku kad se najavljuje povećanje.
Za ilustraciju navela je da za kredite od 25 do 100.000 eura kamata iznosi 0,8%, no i da planiraju za budućnost kreditiranja otvaranje novih niša. S jedne strane kroz socijalni fond koji dosad nisu imali, a u novoj perspektivi i kroz novi vid proizvoda. Oreb je iznijela očekivanje da će uz subvencije kamatne stope, u ponudi imati i kombinaciju grantova i kredita.
“Kroz poticanje poduzetnika na uredno vraćanje kredita, uz ispunjavanje određenih kriterija poput povećanja broja zaposlenih ili izvoznih plasmana, nakon određenog razdoblja urednog vraćanja kredita, otvara se prostor za grant u dijelu ostatka kredita”, navela je Oreb.
Darko Gulija, CTO, Elektronički računi smatra da euro daje perspektivu i povećava tržište za elektroničke račune. I Gulija očekuje dolazak strane konkurencije. “Od banaka očekujemo da nas gledaju kao partnere u zajedničkoj inovativnosti na otvorenim platformama veznim uz e-plaćanje na jedinstvenom tržištu”, kazao je.
Predsjednik Udruženja investicijskih i mirovinskih fondova HGK Hrvoje Krstulović istaknuo je: “IT troškovi su manje kompleksni, a u suradnji s Hanfom dio njih je sveden na malu razinu. Na strani prikupljanja imovine očekujemo glede naših plasmana veću likvidnost izazvanu dolaskom stranih ulagatelja i kroz IPO aktivnosti veće kapitaliziranih domaćih tvrtki”, naglasio je Krstulović.
Banke su spremne fiksirati kamatnu stopu na 5 ili 10 godina, naglasio je predsjednik Uprave Pro grupe Vjeko Peretić upozorivši: “Građani su i dalje tromi i čekaju da vide rast kamatnih stopa.”
