Zagreb, 4. studeni 2025. - održana je konferencija Zagreb financijski forum na kojoj su se okupili vodeći stručnjaci, inovatori i donositelji odluka u bankarskoj i financijskoj industriji. Na konferenciji se diskutiralo o nekoliko ključnih tema: ravnoteži inovacija i regulacije, iskustvu korisnika prilikom plaćanja, digitalnom euru, ulozi umjetne inteligencije u kreditiranju i upravljanju rizicima.
Na panelu "Inovacije i trendovi u financijama" sudjelovao je predsjednik Uprave HAMAG-BICRO-a, Vjeran Vrbanec koji je istaknuo kako je Agencija uvelike digitalizirala procese te uvodi nove alate poput AI asistenta, kako bi rasteretila djelatnike te brže usmjerila poduzetnike prema dostupnim programima. Ipak, podsjetio je da "u krizi svi zovu državu", te je zato pouzdanost i otpornost sustava jednako važna kao i stupanj digitalizacije procesa. Usto je predstavio nove zajmove i jamstva: male investicijske zajmove sa subvencijama, mogućnost djelomičnog otpisa glavnice u nerazvijenim područjima te novi Javni poziv bankama za suradnju na jamstvenim programima.
Savjetnik u Uredu guvernera Hrvatske narodne banke Linardo Martinčević naglasio je kako je u visoko reguliranom financijskom sektoru dijalog s industrijom presudan da bi inovacije doista zaživjele. Podsjetio je na Inovacijski HUB pri središnjoj banci kao "jednu kontakt-točku" za fintech banke koji žele testirati rješenja i razumjeti licencne obveze: cilj je, kaže, omogućiti brže, ali sigurno uvođenje novih usluga. Upozorio je i na europsku specifičnost. "Možda jesmo restriktivniji od SAD-a, ali europski okvir štiti potrošače i ljudska prava. To nije mana, nego odabrani balans".
Partner u Deloitteovom Odjelu za poslovno savjetovanje Mitja Kumar je ocijenio da su "dnevne" bankarske transakcije već zrele u digitalnim kanalima te da je sljedeća faza hiper-personalizacija i smanjivanje posrednika tamo gdje to regulativa dopušta. Kao realnost "sutra" naveo je i šire usvajanje acoount-to account plaćanja (izravna plaćanja s računa na račun), koja u Europi već dobivaju zamah i koje će, procjenjuje se, postati vrlo aktualna i u Hrvatskoj ubrzo.
Panelisti su se složili da cyber ostaje rizik broj jedan, a model-risk dobiva na težini kako AI postaje sve prožetiji. Ako većina tržišnih sudionika koristi slične modele i slične podatke, raste opasnost od kolektivnih zabluda i sistemskih feedback petlji. Odgovor na to su raznolikost pristupa, testiranje modela, neovisni nadzor i jasna ljudska odgovornost.
