U hotelu Sheraton 12. listopada 2017. godine održana je Treća konferencija Dan hrvatskih financijskih institucija u organizaciji Hrvatske gospodarske komore (HGK) i Ekonomskoga fakulteta u Zagrebu, pri čemu je Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) bila jedan od partnera događanja. Konferencija je okupila predstavnike financijskih institucija, regulatornih tijela, resornih ministarstava i gospodarstvenika radi poticanja dijaloga o temama financijskog sektora.
U panelu „Mogućnosti financiranja i ulaganja na tržištu RH“ je uz predstavnike HBOR-a, RBA, HANFA-e, Wuestenrot životnog osiguranja i tvrtke Stražaplastika d.d., sudjelovao Tomislav Pašalić, Ravnatelj Sektora za financijske instrumente HAMAG-BICRO-a. Na panelu se govorilo o novim financijskim proizvodim namijenjenim malim i srednjim poduzetnicima te o mogućnostima financiranja i ulaganja na hrvatskom tržištu kapitala. G. Pašalić je predstavio programe koje poduzetnicima nudi HAMAG-BICRO.
„Hrvatsko gospodarstvo nakon šest recesijskih godina ulazi u fazu oporavka. Očekujemo da će za dvije godine dosegnuti pretkriznu razinu gospodarske aktivnosti. Na tom putu prema još dinamičnijemu rastu BDP-a važnu ulogu ima financijski sektor, s ukupnom imovinom vrednijom od 570 milijardi kuna“, rekao je predsjednik HGK Luka Burilović. „Naš aktualni rast BDP-a u znatnoj se mjeri temelji na povećanome izvozu roba i usluga. Ostvaruje se u uvjetima smanjivanja ukupnoga vanjskog duga, stagniranja javnoga duga i još uvijek niske kreditne aktivnosti poslovnih banaka. Stoga povećana kreditna aktivnost može dati dodatni impuls poželjnom i potrebnom dinamiziranju rasta BDP-a. Pri tome, važan doprinos kreiranju kvalitetnih proizvoda i usluga financijskog sektora mogu dati gospodarstvenici", zaključio je Burilović.
„Očekujemo rast rejtinga, a najavljena je i strategija ulaska u eurozonu. Potrebno je utvrditi kako će financijska industrija prilagoditi svoje poslovanje tome i potaknuti razvoj privatnoga sektora u smislu zapošljavanja, proizvodnje i izvoza“, rekao je savjetnik predsjednice Republike Hrvatske za gospodarstvo Marko Jurčić. „Prošle godine smo na konferenciji najavili provedbu porezne reforme radi pojednostavljivanja i rasterećenja poduzetnika. Rezultati su vidljivi kod rasta neto plaća, potrošnje i cjelokupne ekonomske aktivnosti. U prvih pola godine bilježimo suficit proračuna opće države, a nastavlja se trend smanjenja javnoga duga. Uz fiskalnu konsolidaciju i ključne reforme možemo očekivati daljnje dizanje kreditnoga rejting“, napomenuo je pomoćnik ministra financija Stipe Župan. Dekan Ekonomskoga fakulteta u Zagrebu prof. dr. sc. Lajoš Žager osvrnuo se na važnost suradnje svih relevantnih sudionika u procesu ekonomskog razvoja. „Kada govorimo o financijskim institucijama, nema ekonomske teme ili procesa o kojoj možemo razgovarati bez njih“, zaključio je Žager. Pri analizi kvalitete kredita po djelatnostima u Hrvatskoj direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimir Savić istaknuo je: „Udio ukupnih kredita raspoređenih u rizične skupine smanjio se drugu godinu zaredom, i to sa 16,7 %, koliko je iznosio na kraju 2015. godine, na 13,8 % na kraju 2016. godine.“
