Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO), zajedno s devet međunarodnih partnera na projektu Smart Factory Hub, u travnju i svibnju 2017. godine provela je anketu kako bi se saznalo koliko su hrvatski poduzetnici uključeni u Pametnu specijalizaciju i spremni za Industriju 4.0. Prikupljeni su odgovori 26 hrvatskih malih i srednjih poduzetnika (MSP-a) u proizvođačkoj industriji te u nastavku donosimo analizu istih.
Nakon prve industrijske revolucije koja je započela izumom parnog stroja, slijedila je druga uvođenjem električne energije u proizvodnju te se trenutno nalazimo na kraju treće. Upotrebu elektroničkih i ICT sustava zamjenjuju pametne tvornice koje koriste ICT sustav s ciljem digitalnog povezivanja strojeva, ljudi i proizvoda, tzv. Industrija 4.0.
Većina hrvatskih MSP-a razumije korist pametne proizvodnje u svojim poduzećima, štoviše upoznati su s novim trendovima u industriji te imaju namjeru postupno uvoditi pametna rješenja, tehnologije i metode, no samo je 12 % trenutno implementira. Niski postotak uvođenja Industrije 4.0 očit je kada se, prema istraživanju agencije nizozemskog Ministarstva vanjskih poslova (CBI), provedenom u travnju ove godine, Hrvatska nalazi na pretposljednjem mjestu u Europskoj uniji, ispred Bugarske. Troškovi implementacije, nedostatak informacija i visoka složenost novih tehnologija predstavljaju izazove, no unatoč tome hrvatski poduzetnici su zainteresirani za pametnu proizvodnju te smatraju kako su sljedeća četiri područja najvažnija za povećanje konkurentnosti:
- bolja kvaliteta proizvoda,
- bolja koordinacija s kupcima,
- smanjeni troškovi proizvodnje i
- bolja usklađenost sa specifikacijama kupca ili regulatornim zahtjevima.
Većina MSP-a je već implementirala nove tehnologije Cloud Storage/processing i Responsive manufacturing, a u budućnosti su zainteresirani za implementaciju tehnologija Data analytics i Smart maintenance.
Većina malih i srednjih poduzetnika trenutno ne koristi metode u proizvodnom procesu, samo mali broj implementira LEAN proizvodnju, no svi imaju želju za unaprjeđenjem. Odlike LEAN metode su velika varijabilnost proizvoda, male serije, mala količina zaliha, fleksibilna proizvodnja i visoka kvaliteta. Najveća prednost je veza između smanjenja troškova i unaprjeđenja produktivnosti i kvalitete. Također je važno stalno usavršavanje radnika, čime se postižu bolji rezultati. U menadžmentu ljudskih resursa, MSP-i žele implementirati metode strateškog razvoja osoblja, motivacijske sustave i transfer znanja.
Hrvatska u usporedbi sa zemljama partnerima koje su provele isto istraživanje - Austrijom, Njemačkom, Slovenijom, Mađarskom, Češkom, Rumunjskom, Bugarskom, Slovačkom i Srbijom ne odskače puno, osim zemalja Njemačke i Austrije koje su naprednije te će nam dobro koristiti za transfer znanja na projektu.
„Hrvatska ima vrlo čvrste temelje za implementaciju tehnologija i rješenja Pametne proizvodnje te hrvatski mali i srednji poduzetnici žele sudjelovati u tome. Poduzeća koja nisu implementirala nove tehnologije žele postati aktivnija u budućnosti te su najviše zainteresirani za međusobnu suradnju poduzeća u proizvodnji, za edukacije i obrazovanje te prijenos dobre prakse, što pokazuje njihovu želju za praćenjem novih trendova i rast kompetitivnosti. Smart Factory Hub, projekt kojem je cilj poboljšanje okvirnih uvjeta za inovacije u Pametnoj proizvodnji, upravo će im u tome pomoći tijekom ove i sljedeće godine.“ - izjavio je predsjednik Uprave HAMAG-BICRO-a, Vjeran Vrbanec.
*ključni zaključci provedene analize na projektu Smart Factory Hub tijekom 2017. godine
SMART FACTORY HUB je projekt financiran od strane Interreg Danube Transnational Programme s ciljem poboljšanja okvirnih uvjeta za inovacije u području PAMETNE PROIZVODNJE na dunavskom području. Osim HAMAG-BICRO-a uključeno je još 12 partnera iz devet zemalja – Austrije, Njemačke, Slovenije, Mađarske, Češke, Rumunjske, Bugarske, Slovačke i Srbije. Traje 30 mjeseci (1/2017 - 6/2019) te ima vrijednost preko 1.8 milijuna eura.
