Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO), u ulozi projektnog partnera za Hrvatsku u sklopu projekta ODEON, okupila je relevantne stručnjake iz različitih sektora povodom održavanja radionice posvećene temi Otvoreni podaci u Republici Hrvatskoj.
Projekt ODEON (Open Data for European Open iNnovation) predstavila je Tanja Ivanović, voditeljica projekta koja je istaknula kako otvoreni podaci predstavljaju dragocjen, ali još uvijek nedovoljno prepoznat izvor relevantnih informacija koje je moguće primijeniti za gospodarski razvoj i sociološki napredak društva u cjelini.
O važnosti otvorenih podataka za ekonomski rast, konkurentnost, inovacije, stvaranje radnih mjesta i društveni razvoj, govorio je Božo Zeba iz Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva. Problematiku korištenja otvorenih podataka iz aspekta javnog i privatnog sektora prezentirala je Natalija Parlov Una iz APICURA Business Intelligence d.o.o., putem strukturalne analize rizika, počevši od identifikacije pravne osnove pa sve do informatičkih rizika za korisnike ponovne upotrebe podataka. Prezentirani su aktualni statistički podaci o razini zrelosti korištenja otvorenih podataka u Republici Hrvatskoj i dostupnim servisima, kao i konkretne smjernice na kojima počiva planiranje organiziranih sustava prikupljanja i obrade otvorenih podataka, s osvrtom na međunarodne trendove u informacijskoj sigurnosti i zaštiti podataka.
Jagoda Botički, voditeljica Službe za praćenje i promicanje prava na pristup informacijama u uredu Povjerenika za informiranje, istaknula je kako Povjerenik za informiranje kao nadzorno tijelo za provedbu Zakona o pravu na pristup informacijama (ZPPI) u kontekstu otvorenih podataka, svoj doprinos daje u segmentu nadzora proaktivne objave otvorenih podataka od strane tijela javne vlasti te nadzora ostvarivanja prava korisnika na ponovnu uporabu informacija. „Kada su informacije koje su pogodne za ponovnu uporabu javno objavljene na internetskim stranicama tijela javne vlasti ili posebnom portalu u strojno čitljivom obliku, radi se o otvorenim podacima, dakle o proaktivno objavljenim podacima koji se mogu ponovno upotrijebiti, odnosno pravno dostupnim podacima koji su otvoreni za korištenje putem javne objave te slobodni za ponovnu uporabu izvan ograničenja propisanih zakonom.“
Primjenu otvorenih podataka u stvarnom svijetu na konkretnim primjerima iz prakse pojasnio je Igor Pičuljan iz tvrtke Clover studio d.o.o. Komparirajući pravo na zaštitu osobnih podataka u odnosu na pravo na pristup informacijama, Petra Papić iz Agencije za zaštitu osobnih podataka istaknula je: “Sigurnost osobnih podataka zajamčena je svakom građaninu Republike Hrvatske Ustavom. Pravo na zaštitu osobnih podataka i pravo na pristup informacijama dva su jednakovrijedna prava, ali je prilikom davanja informacija temeljem zahtjeva za pristup informacijama potrebno voditi brigu o zaštiti osobnih podataka.”
Domagoj Bodlaj iz tvrtke Parser compliance d.o.o. izlagao je o anonimizaciji i zašto je ona važna za područje otvorenih podataka. Naime, nova istraživanja i primjeri iz prakse pokazali su da je veoma teško anonimizirati velike skupove podataka.
Otvorene podatke u odnosu na pravo na zaštitu osobnih podataka usporedila je Snježana Grgić iz tvrtke Privatnost d.o.o. istaknuvši: „Osnovni cilj zaštite osobnih podataka je zaštita privatnosti pojedinca. Kada pričamo o otvorenim podacima, oni u pravilu ne sadrže osobne podatke. Međutim, zbog razvoja tehnologije i sve veće količine i povezanosti informacija, otvoreni podaci sve češće sadrže osobne podatke.“ U sklopu prezentacije istaknula je kakopostići da se osobni podaci obrađuju transparentno, strogo slijedeći GDPR, a da u isto vrijeme budu dostupni za objavljivanje i ponovnu upotrebu u sklopu otvorenih podataka.
Radionicu je zaključio William Bello iz tvrtke Bello consulting d.o.o.: „Kada bi u jednu riječi trebali sažeti bit Opće uredbe o zaštiti podataka, tada bi ta riječ bila „pouzdanost“, a iz nje proizlazi ključno pitanje za svaku organizaciju koja obrađuje osobne podatke: „Kako dokazati sukladnost s uredbom tj. pouzdanost?“. Odgovorne osobe državnih agencija i privatnih tvrtki koje „same ili zajedno s drugima određuju svrhe i sredstva obrade osobnih podataka“ čine prvu liniju obrane ('3 Line of Defense' model) prema rizicima svake organizacije.“
Projekt ODEON (Open Data for European Open iNnovation) iz programa transnacionalne suradnje INTERREG Mediterranean, usmjeren je na osvještavanje mogućnosti korištenja otvorenih podataka radi jačanja odnosa između digitalnog rasporeda, strategije e-vlade te platformi otvorenih podataka implementiranih na više razina. Aktivnosti Projeka usmjerene su ka jačanju dostupnosti otvorenih podataka, s ciljem pružanja potpore inovacijskom procesu unutar područja Interreg Mediterranean.
